Doviđenja, na vlaškom drumu
(não sei)
Doviðenja na vlaškom drumu
U devet izjutra
Ja otvaram konzervu
Èinim to ima godinu dana
I nema razloga
Da uskratim podršku gladnom želucu
I ovoj dugoj praznoj cesti
Koju valjaju cijeli sat
A kad se riba jede
Onda žednim nenormalno
I obièno trijeznim boce
Što ih moja stara sprema
I obièno nastojim da limenci dadem formu
I da je uvaljam uz put
Ali beštija se nije dala
Što sam mog'o
Mor'o sam na drum
Podbocio sam kantu lijevom nogom da ne bježi
I tako ost'o sam uz put
|
|